Albanijen

Osnovne informacije

j

Ime: Albanien



Godina izgradnje: 1910



Brodogradilište: STT - Trieste



Kompanija: austrijski Lloyd – Luka upisa: Trst



Trup: željezni sa dva jarbola

1

Dimenzije: dužina 66m, širina 9,7m, visina 4,8m

g

Istisnina: 1122 t



Motor: 1350 Ks, trostruki prijenos, 1 propeler, 12 Knts



Posada: 28 članova

"

Dubina 73m

Potopljen sa dva torpeda 4. lipnja 1916. godine u 05:50 sati, u neposrednoj blizini otoka Paga, 6 Nm sjeverno od Novalje. Torpeda su bila ispaljena od strane talijanske podmornice “Atropo”, pod vodstvom kapetana Maraghinija i s Nazariom Saurom kao navoditeljem. U trenutku potonuća brod je bio uključen u vojni sastav te su poginula tri vojnika, člana posade. Olupina “Albanien” nalazi se na muljevitom dnu, na 72 metra dubine, no unatoč tomu, vidljivost je dobra. Komandni most je netaknut, za razliku od krmenog dijela koji je uništen vjerojatno pri potonuću udarom krme o morsko dno, te prekriven slojem mulja i mnogobrojnim ljušturama kamenica. Olupina ima vidljive mnoge otvore i poklopce na palubi. Roneći od krme, nalazimo poklopac koji dopušta ulazak u krmenu štivu i još dva mala poklopca od kojih se kroz jedan ulazi u kotlovnicu. Na pramcu, odmah ispod komandnog mosta, nalaze se prilazne stepenice koje vode na niže razine gdje su bile prostorije za posadu. Nastavljajući tim putem, nailazi se na poklopac pramčane štive, nakon kojega slijede još jedne silazne stepenice i još jedan maleni poklopac kroz koji se ulazi u pramčana skladišta. Oba jarbola, na pramcu i na krmi, još stoje uspravno. Propeler se dobro vidi, viri izvan mulja za oko dvije trećine svog radijusa. S desne krmene strane, u razini sa dnom, vidi se rupa koja je nastala usred pogotka jednog od torpeda koji su uzrokovali potonuće. Kroz ovu rupu se jednostavno može ući i stići u krmenu štivu. Unutrašnjost krmene štive je prekrivena sedimentom, no tuda se kroz pukotine na stropu može stići na most koji se nalazi na višoj razini broda.

Taj most je jamačno služio za smještaj posade, budući da su u njegovoj unutrašnjosti pronađeni razni keramički predmeti, vaze i noćne posude. Da bi se izašlo iz ovih prostorija, potrebno je vratiti se u krmenu štivu i izaći kroz krmeni poklopac ili rupu nastalu od udara torpeda. Roneći prema pramcu, nailazi se na pramčani jarbol i na centralni, najviši kat na brodu. Poviše njega nalaze se odušnici kotlovnice, od kojih su dva otvorena te je kroz njih moguće, ali uz poteškoće, doći i do same kotlovnice koja je prepuna sedimenta. S obje strane oko centralnog kata nalaze se šetnice zakrčene sedimentom i ljušturama kamenica, koji zajedno formiraju gusti sloj visok otprilike 1,8m i ostavljajući ne više od otprilike 50 cm za prolaz. Krenemo li lijevom šetnicom, otprilike na pola puta, nalaze se jedna poluotvorena vrata kroz koja se vidi spremište svjetiljki sa petnaestak petrolejskih lampi i fenjera različitih oblika i veličina. Na kraju šetnice, prevrnut naopako, leži veliki brodski reflektor za traženje, koji je tu pao sa krova zapovjedničkog mosta i čije je postolje još na mjestu okrenuto prema gore. Sam reflektor teži otprilike 200-300 kg i vjerojatno je od muzejske vrijednosti. Obje šetnice završavaju prema pramcu kod pregrade zapovjednog mosta. S tog mjesta nedostaje pločica s imenom brodogradilišta, koja je vjerojatno skinuta nedavno, budući da se na njenom mjestu nalazi pravokutna mrlja hrđe.

Na zapovjednom mostu nije zamijećen niti jedan brodski instrument, no budući da je pod propao, moguće je da su svi instrumenti pali dolje i prekriveni su sedimentom, ali je moguće i da su odneseni. Nisu vidljivi nikakvi znakovi rada ili devastacije. Ispod pegrade zapovjednog mosta i prije provenog jarbola, nalazi se jedan poklopac koji vjerojatno nije prolazan, sa stepeništem kroz koje se dolazilo u jednu od prostorija za putnike smještenu ispod zapovjednog mosta, a do koje se lakše može dospjeti kroz dva velika pravokutna prozora smještena sa obje strane trupa. Nadalje, prostorije se protežu prema krmi preko dva vrlo uska hodnika na čijim se stranama nalaze ulazi u kabine. Jedan od hodnika je prepriječen nakon samo 3-4 metra, dok je drugi prolazan i vjerojatno je završavao u jednoj od prostorija na krmi. Paralelno sa dva velika bočna prozora nalazi se neka vrsta predsoblja u kojoj su po podu rasuti razni predmeti. Neki predmeti podsjećaju na prtljagu, dok su ostali neprepoznatljivi. Ulazeći kroz proveni poklopac i spuštajući se po mostu, ulazi se u prostrani prostor za koji se ne može sa sigurnošću reći je li bio teretna štiva ili prostor za putnike. Prolaskom kroz isti proveni poklopac može se doći i do posljednjeg praznog prostora koji još nije detaljno istražen i koji je gotovo sigurno bio teretna štiva. Pored broda “Euterpe” od kojega je udaljen 3 Nm, “Albanien” spada u skupinu ljepših olupina. Želite li bolje istražiti ove dvije olupine, svaku bi trebali posjetiti dva puta, a za njihovo potpuno upoznavanje potrebno je odvojiti tjedan dana. Imate li vremena, nikako nemojte propustiti posjetiti ove dvije ronilačke lokacije.